Hospitality and Turism

Fakuldade Hospitalidade e Turismo nudar fakuldade ne’ebe harii ikus iha Institute of Business (IOB) depois fakuldade ICT no fakuldade Ekonomia e Negosiu. Harii fakuldade ida ne’e bazeia ba estudu viabilidade husi dosente no staff fundasaun klibur iha Bali Indonezia no iha rai laran, Iha rejultadu estudu viabilidade ida ne’e deskobre katak Timor Leste iha potensia ba setor turizmu maibe sei enfrenta problema iha area rekursu umanus oinsa bele dezenvovle no ativa setor ida ne’e hodi kontribui ba ekonomia iha rai laran. Husi rejultadu viabilidade ida ne’e hetan apoiu husi parte Fundasaun no parte Reitoradu nune’e ikus mai iha fulan Novembu, tinan 2017 konsege harii duni fakuldade ida ne’e iha kampus A, enderesu Rua Bidau Hun.

Fakuldade ida ne’e, iha departamentu rua (2) mak departamentu Hospitalidade ho nia nivel estudu D2, no Jestaun Hospitalidade no nivel estudu D3. Hafoin Fakuldade Hospitalidade e Turismo harii, primeiru Dekanu Fakuldade Hospitlidade e Turizmu mak Sr. Rui Felix Barreto Ximenes, L.Ec., M.Par., MM iha tinan 2017 too tinan 2021. Maibe depois de mudansa estrutura iha Institute of Business (IOB), liu-liu mudansa kargu reitor no kargu xefia balun tanba ne’e iha fakuldade ida ne’e mos hetan mudansa estrutura iha nivel fakuldade no departamentu, Nune’e xefia ba kargu dekanu/a ne’e lidera fali husi Sra. Roslina Lali Wuda,SE., MM iha Dia 10 Jullu 2021 ate agora ne’ebe antes ne’e nudar xefe departamentu Jestaun Hospitalidade.

Visaun

“Sai fakuldade ne’ebe ho konsiensia no espiritu kompetitivu, inovativu, kreativu no proativu iha setor turizmu no Hospitalidade ho bazea ba moral no espiritu emprendorismu ne’ebe as”.

Misaun

Bazeia ba Vizaun ne’ebe iha no oinsa atu konkretiza vizaun ida ne’e mak fakuldade hauur pontus misaun sira hodi hala’o, nune’e misaun fakuldade Hospitalidade no Turizmu mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Hala’o no dezenvoolve sistema no prosesu akademiku ne’ebe fasil, asesivel no partisipativu ho profesionalizmu, vokasaun no dedikasaun ne’ebe aas;
  2. Forma no Produs rekursos humanos ho kompetetivu, professional no inovativu iha area Hospitalidade e Turismo hodi compete kampu traballu iha setor privadu, setor publiku no Cooperativa;
  3. Hala’o no Dezenvolve kreatividade dosente no estudante hodi hala’o peskiza iha setor turizmu no Hospitalidade ho kualidade no apresiasaun husi sosiedade Timorense;
  4. Forma no dezenvoolve mentalidade no konsiensia estudante nian hodi dedika-an ba komunidade no interese komum sira.

Objetivu

Atu atinji Vizaun ne’ebe iha, no Misaun ne’ebe haraik ba fakuldade mak hatuur mos objetivu sira ne’ebe sai alvu hodi ezerse misaun sira ho orientadu no responsavel mak iha objetivu fakuldade Hospitalidade no Turizmu mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Atu Hala’o no dezenvoolve sistema no prosesu akademiku ne’ebe fasil, asesivel no partisipativu ho profesionalizmu, vokasaun no dedikasaun ne’ebe as;
  2. Sei forma no produs rekursos humanos ho kompetetivu, professional no inovativu iha area Hospitalidade e Turismo hodi kria kampu traballu ba nia-An no prontu kompete iha kampu traballu sira iha setor privadu, setor publiku no Cooperativa;
  3. Sei Dezenvolve kreatividade no hasa’e kunhesimentu estudante inklui dosente hodi hala’o peskiza iha setor turizmu no Hospitalidade ho kualidade hodi hetan apresiasaun husi husi publiku;
  4. Atu Forma no dezenvoolve mentalidade no konsiensia estudante nian hodi dedika-an ba komunidade no interese komum sira.

Tarjetu

  1. Estudante sira sei finaliza iha tinan rua nia laran no tinan tolu;
  2. Curriculum nebee iha orientasaun ba praktika;
  3. Produz gradusauan ho kompetensia hanesan:
  4. Konhesementun ou iha kapasidade;
  5. Abilidade;
  6. Atitude

Rezultadu Programa Estudu

Bazeia ba Misaun no objetivu ne’ebe iha, mak rejultadu ne’ebe sira ne’ebe parte fakuldade Turizmu no Hospitalidade (FHT) sei atinji tuir misaun ne’ebe iha mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Iha ona Sistema no prosesu akademiku ne’ebe fasil, asesivel no partisipasaun estudante nian ne’ebe as no hetan apresiasaun husi inan aman, parseiru sira no komunidade em jeral;
  2. Iha ona Graduandos ne’ebe involve ona iha merkadu traballu no kria servisu ba ema seluk iha komunidade ho kualidade kunhesimentu skill ne’ebe as;
  3. Iha ona Kunhesimentu no abilidade husi dosente no estudante iha area peskiza no rejulta ona obra peskiza sira iha fakuldade;
  4. Iha ona atividade karidade, Humanitariu, no pratika servisu komunitariu ne’ebe besik liu ba komunidade sira nudar benefisiariu ne’ebe fo apresiasaun ba servisu fakuldade nian.
Dean of the Faculty



Roslina Lali Wuda, S.E